Ljubljana i barok

Nakon povoljnog završetka srednjeg vijeka, Ljubljana ima puno problema (bolesti, zemljotresi, invazije) pri ulasku u novi vijek. Stvari su se stabilizirale tek u baroku, koji je u 17. i 18. stoljeću za Ljubljanu značio pravi procvat. A i bila je to reakcija na reformaciju. Članovi Academia operosorum žele imati moderan grad. U baroknoj umjetnosti promatrača privlače alegorije i iluzije. Ovdje se, uglavnom u arhitekturi, oslanjaju na Italiju, Veneciju i Rim (Katedrala). U to vrijeme uglavnom su građene ili barem preuređivane sakralne zgrade. Slijede gradske palate i voskoci. Većina ovih zgrada u gabaritima je srednjovjekovne Ljubljane. Pored Plečnikovih djela, vjerojatno je barokno razdoblje sljedeče koje je ostavilo veliki trag na stari grad.

U nastavku ćemo pogledati najupečatljivije primjere baroknih građevina u Ljubljani. Započet ćemo na srednjovjekovnim trgovima, a nastaviti u centru grada i vidjeti što je još reprezentativnije u širem obimu.

Katedrala svetog Nikolaja (Miklavža)

Ljubljanska katedrala sagrađena je početkom 18. vijeka prema planovima Andreje Pozza na mjestu gdje su crkve bile več 450 godina. Gotovo 150 godina kasnije, dobija još jednu kupolu. Iznutra i izvana možemo nači djela velikih umjetnika iz različitih razdoblja: Giulio Quaglio iz 18. vijeka – iluzionistička slika stropa, Francesco Robba i Giuseppe Groppelli mramorni kipovi keruba, Angelo Putti – kipovi ljubljanskih biskupa; Matevž Langus iz 19. vijeka – oslikavanje kupole; 20. stoljeće Jože Plečnik – biskupsko prijestolje, glavna Slovenska vrata – Tone Demšar, bočna Ljubljanska vrata – Mirsad Begić, prozori Ivan Vurnik i Stane Kregar. Definitivno spomenik kulture koji vrijedi posjetiti, a koji na prvi pogled ne fascinira jer je uklješten među ostalih zgrada.

Sjemenište sa bibliotekom

Neposredno uz katedralu nalazi se bogoslovsko sjemenište izgrađeno prema planovima arhitekte Carla Martinuzzija početkom 18. stoljeća. Danas je u prizemlju natkrivena tržnica. Na gornjim katovima sjemenište danas nudi samo prenočište za polaznike i rukovodstvo. Na jugozapadnom dijelu zgrade nalazi se još jedan biser, Sjemenišna biblioteka. U četiri odjeljka nalazi se preko 80 000 knjiga, gdje je najstariji rukopis iz 12. stoljeća. I ovdje je ogroman broj umjetnika ostavio traga; stropna slika Giulio Quaglio, stolar Joseph Wergant police, portal Luka Mislej, Kapela Bezgrešnog začeća (slika Bezgrješnog začeća, 1768. Augustin pl. Dahlstein, Stane Kregar – vitraž). Za posjetu potrebno je unaprijed se dogovoriti.

Vječnica – Rotovž – Magistrat

Prva vijećnica je vjerovatno bila u blizini ulice Pod Trnačo u srednjem vijeku. Na današnje mjesto preseljena je 1484. godine, a barokni oblik dobiva u razdoblju 1717. – 1719. (Gregor Maček). Krajem stoljeća dodane su joj dvije susjedne kuće. Do danas je podvrgnut nekoliko interijerskih obnova, a posljednji put 1995. Zanimljivi detalji su fasada u venecijanskom stilu, sahat-kula, arkadno dvorište s Narcisovom fontanom (Robba), Herkulov kip; Veliki , Vjenčana i banket sala. Subotom možete posjetiti gradsku vijećnicu u pratnji vodiča, a ostalim danima možete pristupiti atriju u kojem se obično održavaju izložbe.

Fontana triju kranjskih rijeka – Robbova fontana

Mermerna fontana Francesca Robbea iz 1751. godine najljepša je fontana u gradu i vjerojatno među najprepoznatljivijim simbolima grada. Bunar tri kranjske rijeke predstavlja rijeku Savu, Ljubljanicu i Krku. Svoju ideju crpi iz Berninijeve fontane četiriju svjetskih rijeka. Tlocrt je djetelina s tri lista, koja predstavlja tri srednjovjekovne jezgre grada. Među stanovnicima je po autoru poznatiji kao Robbova fontana. Replika je na trgu od 2008. godine, a original se nalazi u predvorju Nacionalne galerije. Kao zanimljivost, svi kipovi imaju drugi i treči prst na rukama zajedno, čak i na fontani u gradskoj vijećnici – ovo je bio autorov potpis.

Baročna palata Mestni trg 10

Na adresi Mestni trg 10 jedan je od najljepših primjera baroknih palača u našoj zemlji. Pored fasade, tu je i prekrasan unutarnji atrij s arkadnim stubištem

Erbergova kuća

Postoji još jedan primjer barokne arhitekture na Starom trgu 9

Schweigerjeva kuća

Schweigerova kuća na Starom trgu 11a je barokna palača s bogato ukrašenim pročeljem, obnovljena sredinom 18. vijeka prema planovima Candide Zulliani. Lik Tihog (njemački Schweiger) iznad fasade dolazi od prezimena tadašnjeg vlasnika.

Stiški dvorac

Na Starom trgu 34 nalazi se ranobarokna vila, koja je prvotno bila rezidencija igumana samostana Stična. Fasada je preuređena u 18. stoljeću. Danas se tamo nalazi Muzička akademija u Ljubljani.

Herkulova fontana

Herkulova fontana nalazi se na križanju Gornjeg i Starog trga. Barokna fontana je umaknuta, a Herkulov kip trenutno se nalazi u vijećnici. Prije 30 godina na temelju izvornog kipa pod vodstvom Marka Mušiča postavljeno je novo tumačenje baroknog prethodnika.

Cerkva sv. Jakova

Na Levstikovom trgu stoji crkva sv. Jakova s ​​početka 17. vijeka na mjestu gdje je crkva već bila u srednjem vijeku. Među važnijim radovima su oltar i oprema u kapelama, rad Francesca Robba i drugih baroknih kipara. Kasnije dodana kapela sv. Franje Ksaverskog ima bogate štukature. Ulazni portal izradio je Luka Mislej. Nakon zemljotresa 1895. godine, jedan zvonik zamijenio je prethodna dva.

Cerkva sv. Florijana

Ova crkva na Gornjem trgu podignuta je nakon velikog požara 1660. godine i posvećena je svetom Florijanu. Dve kapele su kasnije dograđene osnovnoj lađi. Poznatija oprema je kip Janeza Nepomuka (Robb) i kip sv. Karlo Velik. Plečnik je crkvu preuredio 1933. godine.

Cerkev Marije Pomočnice – Križevnička cerkva

Prema planovima Domenica Martinellija i Domenica Rossija, crkva Marije Pomoćnice sagrađena je u Križankama početkom 18. stoljeća. Svakako su zanimljivi četverokutni tlocrt u obliku grčkog križa i monumentalna fasada. Oprema je uglavnom dolazila iz Beča, oltari su djelo Marca Prodija, a slike Martina Altomontea: Sv. Jurij u borbi sa zmajem i Anton Schoonjans: Sv. Elizabeta mađarska dijeli milostinju siromašnima.

Turjaška oz. Auerspergova palača

Auerspergovi su bili jedna od najbogatijih porodica u Kranjskoj. Sredinom 17. vijeka sagradili su svoju palaču na mjestu srednjovjekovnih kuća. Klasicistička je fasada iz 19. stoljeća, a danas je u njoj Gradski muzej Ljubljana. U podrumu se mogu vidjeti i ostaci puta iz rimske Emone.

Neptunova fontana

To je ranobarokna fontana kipara Janeza Khumersteinera, koja je u početku stajala ispred gradske vijećnice dok je nije zamijenila Robbova fontana. Danas se zapravo sastoji od tri fontane i nalazi se na raskrsnici ulica Slandrova i Gosposka.

Gruberova palača

Gruber je najpoznatiji po kanalu koji je spasio Ljubljanu od poplava u 18. stoljeću. Takođe je izgradio ovaj važan objekat. Na tri sprata nekada su bile radionice, učionice, biblioteka, stanovi, astronomska opservatorija. Danas su ovdje Arhivi Republike Slovenije. Bogata dekoracija pored prozora i portala već je preteča rokokoa. Posebno je zanimljivo ovalno stubište ukrašeno štukaturom, koje na vrhu ima prekrasnu sliku.

Cerkva sv. Trojstva

Na sjeveru je Kongresni trg zatvoren veličanstvenom fasadom crkve Svete Trojice. Pored crkve nalazi se samostan, koji je imao prelijepu baštu kasnije izgrađenu zgradama oko Trga Republike. Crkva je sagrađena početkom 18. vijeka pod pokroviteljstvom Jacoba Schella prema planovima Carla Martinuzzija, koji je inspiraciju tražio u djelima Francesca Borrominija. Kao zanimljivost, crkva nije oslikana. Važna djela uključuju slike Jacopa Palma Mlađeg iz 17. stoljeća, veliki oltar Francesca Robbe, bočni oltar Henrika M. Löhra iz 18. stoljeća, zvonik iz 19. stoljeća i Plečnikovo stubište iz 20. stoljeća.

Cerkva Blagovijesti

Crkva Blagovijesti ističe se na Prešernovom trgu. Crkva je sagrađena sredinom 17. vijeka, a fasada krajem stoljeća. Među najvažnijim djelima u crkvi su Robbov glavni oltar iz 18. stoljeća, freske Matevža Langusa iz 19. stoljeća, stropna slika Mateja Sternena i križ u kapelici od Plečnika u 20. stoljeću te veliki bakreni kip Marije iznad pročelja.

Franjevački samostan

Manastir stoji uz gornju crkvu. Franjevci na ovom mjestu nasljeđuju augustince u 18. stoljeću, gdje se nalaze i njihove provincije. U povijesti je igrao mnoge uloge, od srednje škole do bolnice. Manastir krije predivan vrt i još jednu bogatu manastirsku biblioteku.

Cerkva sv. Petra

Barokna crkva iz 18. stoljeća sagrađena je prema planovima Carla Martinuzzija na mjestu gdje je crkva već bila u 12. stoljeću. Trobrodna bazilika s kupolom i 2 zvonika ima bogat barokni namještaj, freske na stropu Franca Jelovšeka, oltarne slike Valentina Metzingera, drvene statue dva anđela Henrika Mihaela Löhra, propovjedaonicu Carla Bombasija. Prije Drugog svjetskog rata bračni par Vurnik sudjelovao je u obnovi.

Cekinov grad

Dvorac je izgrađen u Tivoliju sredinom 18. vijeka prema planovima Johanna Georga Schmidta. Pravougaona zgrada postavljena je na brdu, fasada je bogata i raščlanjena, a iznad ulaza je balkon iz oslikane viteške dvorane. Danas je tu Muzej novije istorije.

Cerkva Marijinega obiskanja

Crkva stoji na brdu Cankarjev vrh – Rožnik, koje je popularno izletište. Današnja crkva sagrađena je u 18. stoljeću i zamjenjuje 200 godina staru prethodnicu prema planovima Candida Zullianija. Oprema je vijek mlađa. Crkva je vidljiva iz južnog dijela Ljubljane.

Dvorac Sela

U drugoj polovini 18. vijeka sagrađena je dvorac po nalogu tadašnjeg vlasnika Jožefa Desselbrunera u predgrađu, danas četvrti Moste. Zgrada ima dvije etaže, 15 vrsta prozora i prekrasan ulazni portal. Kroz istoriju bila je sakralna, vojna i školska zgrada. Danas su tamo klinike.

Cerkva sv. Stjepana

U ljubljanskom naselju Štepanja vas nalazi se barokna crkva sv. Stjepana koja je sagrađena krajem 17. stoljeća. Crkvu krasi znak groba Božjeg iz 17. stoljeća i Šubičeva slika Kamenovanje sv. Stjepana.

Cerkva sv. Roka

U selu Dravlje nalazi se crkva sv. Roka, zaštitnika od kuge, sagrađena 1730. godine. Iznad ulaza sagrađen je zanimljiv zvonik i glavni oltara Mateja Tomca iz 19. stoljeća. Nekad hodočasnički centar, danas imaju blagoslov na blagdan sv. Roka.

Srušene zgrade

Kneževa palača i Koslerova palača dvije su barokne građevine, kojih nažalost više nema, ali i dalje jih vrijedi spomenuti kao prelijpe predstavnike baroka. Palata knezova Augsperga oštećena je nakon zemljotresa 1895. godine, a kasnije i srušena. NUK (Nacionalna i univerzitetska biblioteka) sada se nalazi na mestu na kome se nekada nalazila Kneževa palača. Koslerova palača stajala je na današnjoj Slovenskoj cesti ispred Konzorcija i srušena je nakon Drugog svjetskog rata zbog saobraćajnih potreba na tadašnjoj Titovoj cesti.