Srednjevjekovna Ljubljana – 3u1

Ljubljana, koja je nastala u srednjem vijeku, i danas čini temelj modernog grada. Nakon što su Huni, predvođeni Atilom, opustošili rimsku Emonu 452. godine, ona je počela polako propadati. Nakon 100 godina Ljubljanska kotlina bila je bez kompaktnog naselja. Dolaskom Slovena krajem 6. vijeka područje je ponovno naseljeno. Na lijevoj su obali bili ribari, u Pžnju stanovnici koji su obrađivali željezo, pored crkve sv. Petra i ispod brda na današnjem gornjem trgu bilo je nekoliko kuća. Arheološki nalazi na ovom području datiraju iz 8. i 11. vijeka. Porodica Spanheim stekla je posjede na tom području u 11. vijeku. Ljubljana se prvi put spominje u 12. stoljeću u zapisima iz Akvileje kao Leibach i Luwigan.

Osnova je predurbano naselje ispod tvrđave i na suprotnoj obali pored dvora, gdje su obrtnici uglavnom potrebni za održavanje feudalnog vlastelinstva (kovači, kožari, kolari, lađari, …). Prvo zbijeno naselje bilo je na današnjem Starom trgu, a središte na današnjem Levstikovom trgu pored crkve Svetog Jakova, zaštićeno između rijeke i brda. Naselje se širi na sjever, do Grada koji je prvo ozidan. Stari most (danas Tromostovje) glavni je put preko rijeke. Postolarski most povezuje Novi trg i luku na drugoj obali. U 13. stoljeću u zamku je kovan novac, prvi put se pojavio pečat Ljubljane i osnova grada već je bila formirana. U 14. stoljeću formirano je gradsko vijeće. Sredinom 15. stoljeća Ljubljana je postala sjedište područja Kranjske pod Habsburgovcima. U to vrijeme formirana je i ljubljanska biskupija. A doseže oko 5.000 stanovnika.

Između 12. i 13. vijeka formirane su tri zidine i dvorac na brdu:

• Stari trg – Na južnoj strani uz Vožarski put nalazio se zid sa Oslikanim vratima. Iza zidova bio je obrambeni okop i močvarne Prule. Na istoku je bilo brdo s tvrđvom (zidine do Šanc). Zapad je omeđivala Ljubljanica (kula je bila na Grudnovom nabrežju 17). Na sjeveru su Vrata starog trga koja vode prema Gradu (Stari trg 4). Vjerovatno su počeci bili oko crkve sv. Jakova. Posljednji su bili Hrenova i Ružna ulica te Vožarski put izvan zidina.

• Novi trg – Na zapadu se naslanja na zidove Emone (Emonska i Vegova ulica), gdje su Njemačka vrata na mjestu današnje Rimske ulice. Na sjeveru su Fišterska vrata u Gosposkoj ulici u blizini zgrade današnjeg sveučilišta. Na jugu se zidovi protežu duž današnje Zoisove ceste. Na istoku je Ljubljanica s Obućarskim mostom i lukom na južnom dijelu (Breg). U Ljubljanici su postojali i obrambeni stubovi. Na početku su dominirale samo dvije zgrade, dvor na sjeverozapadu i zapovjedništvo njemačkih vitezova (Križanke) na sjeveroistoku. U 14. stoljeću pored dvora (jevrejska ulica i staza) izgrađen je jevrejski geto sa sinagogom.

• Grad (Gradski trg) – prvi dio grada ozidan. Počeci su bili na Ribljem trgu. Na jugu graniči sa Starim trgom (Na Tranči je bila prva gradska vijećnica) i tvrđavom. Bio je i “ronilac” s kojim su namakali lažne pekare u Ljubljanici. Na zapadu i sjeveru su Ljubljanica sa Obućarskim / Novim i Stari most sa Špital-vratima. Ovdje se nalazila gradska ubožnica, a slijedila je katedrala sv. Nikolaja i Vijećnica na današnjoj lokaciji iz 15. vijeka. Na istoku, zidine vode od zamka paralelno s žičarom i studentskom ulicom prema Ljubljanici pored Franjevačkog samostana. Vrata klauzure nalaze se na izlazu iz Krekova trga, dodatno osigurana obrambenim okopom. Izvan zidina bilo je predgrađe, naselje na današnjoj Trubarjevoj i Poljanskoj cesti.

• Ljubljanska tvrđava – Na brdu je bila prva utvrda prije 3200 godina. Međutim, u srednjem vijeku se prvi put spominje u 12. vijeku. Današnji oblik peterokuta (5 kula, gdje je ulazni toranj bio i sam peterokut s kapijom za podizanje) i kapele sv. Jurija je dobio u 15. vijeku. Bila je to glavna obrambena zgrada do koje su vodila tri kraka obrambenog zida. Dvorac je prkosio turskim invazijama, seljačkim ustancima kao i zemljotresima. Gospodari su živjeli u zamku prije nego što su se preselili na dvor na Novom trgu.

koja je imala 2 mosta i 6 kapija:

• Gornji ili Novi most objedinio je sva tri dijela – trgove u srednjovjekovnoj Ljubljani. Bio je to drveni most koji je zbog svoje širine omogućavao trgovinu na mostu. Na uglovima su bili mesari, zbog čega se i zvao Mesarski most. Kasnije se mesari pomaknu niže niz rijeku iz higijenskih razloga. Tamo se smještaju postolari i zbog toga se naziv Obućarski most i ime zadržao do danas. Most je izgorio 1664. godine, a podignut je još jedan drveni most. Ubrzo nakon toga, zamjenjuje ga most od lijevanog željeza koji nosi ime gradonačelnika Hradetckog. Posljednju obnovu Plečnik je poduzeo 1930-ih i dobili smo današnji kameni most.

• Dolnji ili Stari most najstariji je most u srednjovjekovnoj Ljubljani, koji se prvi put spominje 1280. godine. Bio je važan dio veze između Dolenjske i Štajerske / Gorenjske. Danas povezuje Stritarevu ulicu i Prešernov trg. Preimenovan je u Špitalski most zbog zgrade u blizini. 1842. zamijenjen je kamenim mostom Franco (arhitekt Picco). 1932. godine otvoreno je Tromostovje, Plečnikove preinake s dva dodatna mosta.

• Klošterska / samostanska / franjevačka vrata – od Krekova trga vodila su na istok prema Poljanskoj cesti
• Vrata bolnice – vode se od Stritareve, preko Starog mosta do današnjeg Prešernovog trga i dalje do pewdgrađa
• Fištanska / Vicedomska vrata – do Wolfova se dolazilo iz Gosposke ulice prema sjeveru do predgrađa
• Starotrška vrata – povezuju Stari i Gradski trg (Stari trg 4)
• Krstna / Njemačka / Rimska vrata – vode na zapad preko Gradišča (ostaci Emone) prema Akvileji
• Obojena / Gornja / Bihaška vrata – bili su na Gornjem trgu, kod kućnog broja 39 i vodili su preko Prula prema Dolenjskoj

Danas je malo konkretnih ostataka srednjovjekovne Ljubljane. Najočuvanija je kula na Krekovom trgu 4, koja je nedavno obnovljena, a neki ostaci zidova vide se s uspinjače. Većina kuća obnovljena je novijim materijalima nakon potresa 1515. godine (kamen i cigla umjesto drva). Danas je najstarija kuća u Ljubljani na Ribjem trgu 2 datirana iz 1528. godine. Postoje i pojedinačni građevinski elementi i temelji u pojedinim kućama i crkvama iz srednjeg vijeka. Međutim, dimenzije ova tri zidana trga ostale su gotovo potpuno ista u Staroj Ljubljani. I danas nas nazivi ulica podsjećaju na njihovu funkciju u to vrijeme. Tvrđava još uvijek vlada na svom brdu.

U sljedećoj šetnji kroz ova tri trga razmislite o tome kako su ove tri jedinice činile jednu cjelinu prije više od 500 godina.